Preskoči na sadržaj
Vijesti

16. ANIMAFEST – DAN TREĆI

Tajno zavjereničko društvo normalnih ljudi, pod kodnim imenom «Ljubitelji crtića», uporno, i dalje svake večeri nastavlja puniti Veliku dvoranu Vatroslava Lisinskog...

Miron Sršen

<?xml:namespace prefix = o ns = "urn:schemas-microsoft-com:office:office" />

 

Tajno zavjereničko društvo normalnih ljudi, pod kodnim imenom «Ljubitelji crtića», uporno, i dalje svake večeri nastavlja puniti Veliku dvoranu Vatroslava Lisinskog, tvrdoglavo ignorirajući činjenicu da Euro 2004. u Portugalu postaje sve zanimljiviji. Možda se netko dosjeti filmu u kojemu naša repka osvaja Europsko prvenstvo? To, ionako, može biti samo na crtanom filmu, ali za takvo što - autor mora imati stvarno bujnu maštu. Na početku Animafestovog «Velikog natjecanja 3», gledali smo film o mogućim štetnim posljedicama zabranjenog sladostrašća. Ipak, Animafest se nije odlučio prekršiti sudsku zabranu i prikazati Severinino autorsko djelo, već crtić  «Ubiti na francuski način», u kojemu se Nicolas Jacquet bavi bujnim oblinama Francuskinja. To je horor-crtić u kojemu ljubavnici, unutar nekolikokratnih ljubavnih trokutova, završavaju u kobasicama, pa u sendvičima, a na kraju i kao stočna hrana. Probavljivo! Mađarski «Pažnja, Apstraktno!», puno je bolji nego li bi se to dalo zaključiti iz naslova. Sve boje i oblici koje pulsiraju u furioznom ritmu, i čine veći dio trajanja ovoga filma, konačni smisao dobivaju u odlično pogođenom finalu. A u finalu, otkrivamo kako smo zapravo bili u nečijoj glavi, koja stoji na tijelu nekoga koji se nalazi negdje gdje je vrlo slično kao i u toj glavi. Stoga, dobro promislite, dali je u našim glavama drugačije nego li je na našim prostorima? U ozračje jezovite zebnje vratio je gledatelje film «Šapat krzna». Priča je nadahnuta bajkom o incestu, Braće Grimm. A viđenje Njemice Anje Struck, radikaliziralo je bolesni epohalni štimung. Ako je količina dojma kojega prozvodi neko umjetničko djelo, mjerilo vrsnoće, pa makar taj dojam bio mučan, onda je «Šapat krzna» respektabilan film. Ugodu koja počiva na provjerenim vrijednostima klasike, priušto nam je «Čovjek s mjeseca», ruski film nadahnut likom i djelom N. Miklukho-Maklaija, znanstvenika i etnografa. Dotični je, očigledno, činio nešto slično što i naša braća Seljan, a to je Oksani Čerkasovoj dalo sjajnog štofa za kompiliranje arhivskog i izmaštanog. I nastavak je bio u ritmu tam-tama u indijskom, nešto manje ambicioznom, crtiću «Bubanj».

samotango.jpg

Gabriele Zucchelli "Samo Tango"

Vlasnik najdužeg i najsrdačnijeg pljeska večeri, svakako je bio Gabriele Zucchelli, autor filma «Samo tango». U ritmu i koraku tanga, ukrstili su noževe dvojica muškaraca, ratne izbjeglice u Buenos Airesu. Pobjednika čeka zanosna plesačica. Ovo je, svojevrsni, animirani dokumentarac, ne samo stoga što je priča utemeljenja u istinitim događanjima Prvoga svjetskog rata (na svaku ženu dolazilo je po sedam muškaraca), već je i animacija garnirana fotografskom dokumentacijom. Crtić zanosan i razmetljiv poput plesanja tanga. Film «Mjesečeva riba» tematizira ženu opčinjenu privlačnošću mjeseca, a tajvanski «Izlazak» opetuje nesklad virtualnog (računalnog) i relnog svijeta. Prvi nije prešao prag solidnosti, a «Izlazak» ima solidan potencijal za prikazivanje na nekoj od komercijalnih televizija. Faustovsko trgovanje dušom gledali smo u crtiću «Čovjek bez sjene». Uz Tijekove vremena, američki apstarktni animirani film, kratki sadržaj u katalogu napominje: « Poimanje vremena bliže je spletu paralelnih vremenskih tijekova nego uobičajenom hodu kazaljki na satu». Meni je, pak, film više izgledao kao ilustracija rečenice: Danas je toplije nego vani.

takashikamura.jpg
Takashi Kimura «Tuci, kćeri Sayuri»

A onda je na red došao uradak Japanca Takashija Kimure «Tuci, kćeri Sayuri». Sjajan film! Prikaz stanovitog obreda, nešto kao inicijacija kojom djevojčica Sayuri prestaje biti djevojčicom. Neprepričljivo dobro, možda i najbolje od svega do sada viđenog u programu Velikog natjecanja na ovogodišnjem animafestu.  Do kraja večeri još su prikazani filmovi «Crvena vrata rošomona», «Lutrija Colorado Krajobraz» i «Čahure».        

 

<?xml:namespace prefix = st1 ns = "urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags" />Davor Šišmanović  

 

Još iz rubrike