Alfi Kabiljo - razgovor
Alfi Kabiljo – skladatelj, aranžer, producent. Čovjek koji je potpisao velik broj aranžmana, kazališnih komada, baleta, ali isto tako čovjek koji je potpisao ogroman broj «scorova» filmske glazbe. Sa svojih 8 godina starosti skladao svoju prvu kompoziciju, a prošle 2004. godine dobio je Porin /diskografsku nagradu/ za životno djelo. Ove godine slavi svoj 70. rođendan, a za Film.hr odgovara na neka pitanja vezana uz film i glazbu za film.<?xml:namespace prefix = o ns = "urn:schemas-microsoft-com:office:office" />

Porin 2004 - nagrada za životno djelo
Gospodine Kabiljo evo da popričamo malo o vašoj filmskoj glazbi tj. Da nas uvedete malo u svijet skladanja za film onako kako ga Vi vidite.
Dakle recite mi kako ste uopće dobili prvi posao na filmu. Ispričajte nam kako je to bilo?
60 tih i 70 tih godina prošlog stoljeća u Zagrebu je vrlo aktivna bila mala producentska kuća FAS koju je vodio još i danas agilni filmski organizator g. Kruno Hajdler. Oni su davali prilike mladim i nepoznatim sineastima da rade svoje prve filmove. Tako je i Lordan Zafranović tamo počeo i tražio je skladatelja. Na nagovor sjajnog fotografa Branka Gavrina, tada već i u svijetu poznatog, gosp. Hajdler me pozvao i odmah smo Lordan i ja našli zajednički filmsko-glazbeni jezik i tako su nastali filmovi PRVO PIJANSTVO i AVE MARIA. To je bilo 1971 g. kada sam ja bio jedan od najvećih hit makera u tadašnjoj državi. Glazbu je dirigirao ravnatelj opere HNK Mladen Bašić i na opće iznanađenje njega, gosp. Aleksandra Lhotke tada glazbenog voditelja Jadran filma (gdje su ta vremena kad je u filmskoj kući postojao glazbeni voditelj) i ostalih, na pult je došla tzv. “ozbiljnačka” partitura od strane poznatog “zabavnjaka”.Oduševljenje je bilo obostrano i od tada su počele ponude tada najvećih hrvatskih režisera.
Kakva je razlika između skladanja za igrani film, dokumentarni i TV seriju. Da li postoji velika razlika i u čemu se razlika odnosi?
Osnovno, glazba mora biti dobra, inventivna, profesionalna, “podržavati” sliku u svim vrstama. Trebala bi i poslije saživjeti kao glazba bez slike, ukoliko joj trajanje dozvoljava. Za igrani film u većini slučajeva dobra tema, odnosno teme, njihove varijacije, dobra i pažljiva orkestracija, pogotovo u odnosu na dijalog, možda su najbitniji elementi. To se odnosi i na TV seriju, ali tu orkestracija možda nije uvijek najdominantnija i u glazbenom smislu glazba treba biti manje kompleksna, a to se još više odnosi i na dokumentarni film. Svaki film ima drugačiji pristup, bilo kakve vrste, a često puta relacija redatelj-skladatelj možda najviše odlučuje o rezultatu filmske glazbe.
Svakako treba dobro proučiti glazbeni stil u kakvom je okruženju film i pomno uroniti u geopolitičku strukturu perioda.
Možete li povući liniju izmedju skladanja za domaći film i Hollywood-ski film?
Objasnite nam što su zapravo redatelji našeg filma tražili da vaša glazba čini u filmu, a što su tražili redatelj iz filma npr. «Scissors» u kojemu glavnu ulogu glumi Sharon Stone? Objasnite nam dakle razliku u skladanju izmedju domaćeg i stranog filma.
Svaki film je drugačiji, a svugdje u bilo kojem kraju svijeta možda je najbitnija relacija skladatelj – redatelj, ali ipak u Hollywoodu to je relacija skladatelj – producent u većini slučajeva. U filmu SCISSORS redatelj Fellitta, inače newyorški intelektualac talijanskog porijekla je tražio simfonijsku partituru, ali na snimanju orkestra producenti su često intervenirali potpuno bespotrebno, ali možda su htjeli dati do znanja da su oni dali novac iz svog džepa. No upoznao sam Sharon Stone. Čim me ugledala rekla je « I want to be part of your music» i postali smo odlični prijatelji.
Gdje ste skladali za Hollywoodske filmove? U Americi?
U Los Angelesu, Londonu i Zagrebu.
Da li više volite čuti u filmu simfonijski orkestar ili elektronske zvukove. Naravno sve ovisi o filmu. Ali da možete birati. Recite nam što nudi simfonijski orkestar, a što elektronika nema i obrnuto.
Više volim čuti orkestar, ne mora biti simf., može biti i komorni ili čak nekoliko instrumenata. Tzv. živi instrumenti daju više topline i emocija toliko potrebna bolje dopire do gledateljstva. Kombinacija elektronike i “živih” glazbenika daje dobre rezultate, a s elektronikom treba biti vrlo oprezan, jer već za par godina većina glazbi u filmovima postaje iritantna prvenstveno zbog lošeg odabira zvuka (na raspolaganju su stotine tisuća zvukova)

Da li imate neki film u planu?
Imam, ali ništa ne volim govoriti unaprijed, jer se često projekti izjalove, pa čak kad već i pad prva klapa. Znam sigurno da ću u jednom zafrkantskom filmu imati jednu već snimljenu pjesmu.
I za kraj recite nam kako vidite (odnosno čujete!) glazbu u hrvatskom filmu danas.
Nažalost glazba u većini filmova je na strašno niskom nivou. Upotreba elektronike bez ukusa, nerazvijene teme filmova od par takta, koketiranje s postmoricconeovskim elementima itd. samo su mali primjer ograničene invencije skladatelja, a i slabo poznavanje glazbe od strane redatelja. Naravno da ima i pozitivnijih primjera.
Razgovarao
Dalibor Grubačević